Kako AI može postati izvor redovnih prihoda: Izazovi i prilike

Kako AI može postati izvor redovnih prihoda: Izazovi i prilike

Table of Contents

  1. Ključne Tačke
  2. Uvod
  3. AI kao ekosistem licenci
  4. Kompanije spremne za dominaciju na tržištu licenci
  5. Pravni okvir za monetizaciju AI
  6. Često Postavljana Pitanja (FAQ)

Ključne Tačke

  • Umjetna inteligencija (AI) se razvija kao potencijalni izvor prihoda kroz licenciranje, slično tehnologiji pametnih telefona.
  • Tri ključna područja za monetizaciju AI uključuju podatke za obuku, modele/softvere i hardver.
  • Pravni okvir za regulaciju korištenja podataka i nametanje licenci je ključan za uspjeh u monetizaciji AI.

Uvod

Umjetna inteligencija postaje sveprisutna i revolucionira različite industrije, od zdravstva i finansija do medija i automobilske industrije. Ovaj snažan trend otvara važna pitanja o tome kako će se AI monetizovati i koji su dugoročni ekonomski potencijali te tehnologije. Tokom ranih godina razvoja pametnih telefona, kompanije poput Qualcomm-a i Apple-a su izgradile impozantne biznise na osnovu licenci na patente. S obzirom na prednosti koje umjetna inteligencija može donijeti, može li postati nova zlatna koka kroz sličan model licenciranja? U ovom članku istražujemo kako bi AI mogla postati izvor redovnih prihoda i koji su pravni okviri potrebni da bi se taj potencijal iskoristio.

AI kao ekosistem licenci

Kao što su pametni telefoni stvorili značajne prihode kroz vlasničke patente, AI također nosi sličan potencijal. Prema McKinsey-u, očekuje se da će AI do 2030. godine dodati između 6,1 i 7,9 triliona dolara globalnoj ekonomiji. Međutim, monetizacija AI nije jednostavna. Dok se pametni telefoni fokusiraju na hardver, AI se oslanja na tri ključne komponente:

  1. Podaci za obuku: AI modeli poput onih iz OpenAI ili Stability AI često se oslanjaju na sadržaje za obuku (tekstove, slike, muziku) koji su zaštićeni autorskim pravima. Povećanje pravnih sporova oko autorskih prava ukazuje na to da bi AI kompanije mogle biti prisiljene plaćati između 1% i 5% svojih prihoda za korištenje tih podataka, što stvara tržište od 10 do 30 milijardi dolara godišnje.
  2. Licenciranje modela i API-ja: Kompanije poput Microsoft-a i Google-a već zarađuju putem plaćenih API-ja. U budućnosti bi modeli licenciranja mogli generisati slične prihode kao softverski patenti.
  3. Hardware i kontrola izvoza: Sjedinjene Američke Države lider su u proizvodnji AI čipova, a očekuje se da će nova pravila o izvozu donijeti dodatne prihode, procijenjene na između 20 i 50 milijardi dolara godišnje, kroz licence koje se naplaćuju stranim kompanijama.

Kompanije spremne za dominaciju na tržištu licenci

Američke kompanije imaju značajnu prednost kada je u pitanju patentiranje tehnologija vezanih uz AI. Sa 60% do 70% svih patenata i sa najkvalitetnijim obrazovanim kadrom, kao što su Stanford i MIT, kompanije poput NVIDIA, Microsoft, i Shutterstock su među onima koje se najviše ističu.

Hardware i poluprovodnici

  1. NVIDIA (NVDA): Kao lider u proizvodnji GPU-a za AI, NVIDIA koristi svoje čipove A100/H100 za generisanje prihoda. Procjene pokazuju da bi licenciranje moglo donijeti između 20 i 50 milijardi dolara godišnje.
  2. TSMC (TSM): Ova kompanija proizvodi 90% naprednih čipova za AI, ostvarujući neizravne prihode kroz ugovore sa NVIDIA-om i AMD-om.
  3. Qualcomm (QCOM): Ova kompanija integrira AI u mobilne uređaje, primjenjujući sličan model licenciranja kao kod pametnih telefona.

Softver i AI modeli

  1. Microsoft (MSFT): Partnerstvo sa OpenAI i azure platformom omogućava Microsoftu da monetizuje AI na velikim razmjerima, držeći 70% tržišta u SAD-u.
  2. Alphabet (Google, GOOGL): Njihovi AI modeli, uključujući Gemini, već generišu licenciranje i očekuje se dalja ekspanzija.
  3. Meta Platforms (META): Ova kompanija koristi open-source modele koji nude potencijal za prihode kroz komercijalne aplikacije.

Podaci i sadržaji

  1. Shutterstock (SSTK): Ova platforma je postala partner sa OpenAI za podatke za obuku i direktno zarađuje kroz učešće u prihodima od slika koje su korištene.
  2. Innodata (INOD): Ova kompanija ostvaruje značajan rast kao provajder podataka za obuku AI.

Pravni okvir za monetizaciju AI

U uspješnoj monetizaciji AI, pravna regulativa igra ključnu ulogu. Jasni zakoni o autorskim pravima i korištenju podataka su od suštinskog značaja. Na primjer, zakon o licencama za podatke za obuku mogao bi po uzoru na "Music Modernization Act" obezbijediti kolektivne licence za korištenje podataka, što bi moglo generisati prihode između 1% i 5% za kompanije koje se bave AI.

Međutim, trenutna administracija daje prioritet inovacijama, što može otežati usvajanje strogih pravila. U nedavnom obraćanju, bivši predsjednik Trump je istakao da bi zahtjevi za plaćanjem za svaki korišćeni sadržaj bili "nepraktični", pozivajući se na mogućnosti koje pruža konkurencija, naročito iz Kine.

Predlozi zakona

  1. Licenciranje podataka za obuku: Predložen zakon bi omogućio kompanijama da plaćaju kolektivne naknade za korištenje podataka, osiguravajući prijem prihoda za autore sadržaja.
  2. NO FAKES Act: Ovaj zakon bi zabranio neregulirane digitalne replicative glasova i slika, omogućavajući prikupljanje prihoda kroz licenciranje.
  3. AI-Royalty Fund: Predlozi za osnivanje federalnog fonda koji bi regulisao raspodjelu prihoda od licenci su takođe u opticaju.
  4. Kritika trenutnog pravnog okvira: Bez jasnog pravnog okvira, kompanije se suočavaju s ogromnim pravnim rizicima i neizvjesnostima.

Često Postavljana Pitanja (FAQ)

1. Kako će AI uticati na buduće prihode kompanija?

AI ima potencijal donijeti značajne prihode kroz model licenci, slično kao što su to učinili pametni telefoni. Kompanije koje se bave razvojem AI tehnologija i alata imaju priliku generisati stalne prihode.

2. Koje su glavne prepreke za monetizaciju AI?

Najveće prepreke su pravni okvir, nedefinisana pravila o autorskim pravima i nesigurnost oko korištenja podataka za obuku.

3. Kako se regionalne (Balkanske) kompanije mogu pripremiti za AI revoluciju?

Regionalne kompanije trebaju investirati u obuku radne snage u AI tehnologijama, pratiti globalne trendove i učestvovati u razvoju tehnološke infrastrukture.

4. Šta je potrebno da bi regulativa pratila razvoj AI?

Potrebno je ostvariti aktivan dijalog između tehnološke industrije i zakonodavnih tijela kako bi se osigurala potrebna regulativa koja će zaštititi prava kreatora sadržaja i omogućiti rast inovacija.

5. Hoće li se monetizacija AI razlikovati u različitim regijama?

Da, uslovi monetizacije mogu varirati u zavisnosti od regulativnog okvira, tržišnih uslova i konkurencije između lokalnih i međunarodnih kompanija.